Ćorak u Riu

Večernji list, 5. prosinac. 1992., Kultura, str 56

NAKON ZAVRŠENOG 58. SVJETSKOG KONGRESA PEN-a U RIO DE JANEIRU

 
ĆORAK U RIU
 
Branka Kamenski
 
Prije godinu dana Srbija je Dubrovnik rušila topovima; sad ga je američka delegacija PEN-a poželjela srušiti riječima
 
       «Ono što nam se jučer dogodilo, vama se može dogoditi sutra. Ono što se dogodilo Dubrovniku i Hrvatskoj, dogodilo se svakome!»- tim je riječima predsjednih Hrvatskog centra PEN-a Slobodan P. Novak( sudjelujući u Riu de Janeiru na 58. svjetskom kongresu PEN-a, najavio odbrojavanje do početka 59. svjetskog kongresa u Dubrovniku 1993. godine. Bez obzira na pokušaje da se kongres minira, sad je posve sigurno da će pisci iz cijelog svijeta doći u travnju u jedan od najljepših hrvatskih gradova. 
       Na Kongresu u Riu, uz najavu dubrovačkog Kongresa, raspravljalo se i o brojnim dokumentima koji se odnose na stanje u zemljama bivše Jugoslavije, pa su se u tom kontekstu, kako saznajemo iz izvještaja što je stigao iz Ria, srpski delegati Jovan Hristić i Slobodan Selenić trudili ostaviti dojam kako se oni u potpunosti ograđuju od Miloševićeve politike.Da li u tom žaru, ili naprosto iz zabune predloženo je da se Milan Komneneić, Brana Crnčević i Dobrica Ćosić izbace iz te književničke organizacije, ali je naknadno ustanovljeno da ni Komnenić ni Crnčević uopće nisu članovi PEN-a. Srpski su delegati pritom izjavili da im je žao što nisu, jer bi inače oni bili prvi koji bi predložili da ih se isključi (šteta što to ne možemo provjeriti).
       Posebnu je pozornost privukla, kakao se navodi u izvještaju, «mlaka izjava Srpskog centra PEN-a o situaciji u Bosni i Hercegovini. Iako to jest korak naprijed u dosadašnjem ponašanju srpskih pisaca, ta je izjava samo ublažena (i maliciozna) varijanta znatno izravnije deklaracije već u travnju prihvaćene u Barceloni na prijedlog hrvatskog centra».
       Hrvatska delegacija primjetila je da bi tu predloženu izjavu mogao glatko potpisati i sam Slobodan Milošević, pa je potom od srpskih delegata zatraženo je ( žele li da njihov tekst uopće ostane na dnevnom redu kao prijedlog deklaracije) u njemu treba spomenuti činjenicu kako « u Srbiji i crnoj Gori ni u jednom trenutku nije bilo rata, da ondje nije oštećen ni jedan prozor niti napadnut ijedan četvorni metar njihova teritorija, dok- s druge strane- ni Slovenija, ni Hrvatska, ni Bosna i Hercegovina ni u jednom trenutku nisu željele rat, već je nad njima izvršena (a u Bosni još traje) agresija tzv. Jugoslavenske armije i srpskih iregularnih jedinica što ih je ta armija naoružala».
       Skupština delegata podržala je i osnivanje centra PEN-a Bosne i Hercegovine, a na Kongresu se raspravljalo i o problemu Makedonije i njezina identiteta(zbog neaktivnosti ukoreni su centri PEN-a Grčke i Egipta).
       Svjetski kongres PEN-a u Riu de Janeiru bio je posvećen problemima odnosa književnosti i prirode i okoliša. O temi «Postoji li svijet?» uvodno je govorio predsjednik svjetskog PEN-a Gyorgy Konrad koji je tom prigodom najavio i svoju odluku da najvjerojatnije u Dubrovniku napusti predcjedničko mjesto. Jedan je od ozbiljnih kandidata za njegovog nasljednika engleski dramatičar i esejist Ronald Harwood, autor čuvene drame (i scenarija za film) «Garderobijer».